Gospodarski kriminal u financijskim uslugama

U financijskim uslugama potrebna radikalna promjena stava prema zaštiti od kriminala i njegovom sprečavanju .Gospodarski kriminal u financijskim uslugama daleko nadmašuje onaj u svim drugim sektorima.Stopa gospodarskog kriminala ne uspijeva se smanjiti povećanom potrošnjom na usklađivanje
 
Unatoč sve većim ulaganjima u usklađivanje i neprekidnom regulatornom nadzoru stopa gospodarskog kriminala u financijskim uslugama povećala se i ukazala na potrebu za novom perspektivom koja će osigurati ostvarivanje veće vrijednosti od ulaganja u usklađivanje i uspješniju borbu protiv gospodarskog kriminala.
 
Situacija je predstavljena u novom izvješću PwC-a u kojem se razmatra način na koji sektor financijskih usluga (uključujući bankarstvo i tržišta kapitala te osiguranja) pruža odgovor na gospodarski kriminal. Sektor financijskih usluga tradicionalno se pokazuje najugroženijim u pogledu gospodarskog kriminala jer zadovoljava financijske potrebe svih drugih sektora.
 
U PwC-ovom istraživanju gospodarskog kriminala objavljenom početkom ove godine 46 % od 1.513 ispitanika iz sektora financijskih usluga reklo je da je doživjelo kriminal u posljednje 2 godine, što je porast u odnosu na 45 % u prethodnom istraživanju (2014.). Ta je brojka za 10 postotnih bodova veća od globalnog prosjeka na razini sektora (46 % naspram 36 %).
 
To znači da sektor u sedam godina nije uspio značajno smanjiti stopu prijavljenog gospodarskog kriminala unatoč tome što ulaganja u usklađivanje u tom sektoru daleko nadmašuju one u širem poslovnom svijetu. Utjecaj troškova nastalih kriminalom također se povećao pri čemu 46 % onih koji su pretrpjeli gubitke njih procjenjuju na 100.000 dolara po slučaju (40 % u 2014.), a gotovo četvrtina (24 %) na iznos od 100.000 do 1 milijun dolara (23 % u 2014.).
 
Kako bi regulatorima pokazali da se bore protiv gospodarskog kriminala i dokazali svoje pozitivne namjere, organizacije u sektoru financijskih usluga često moraju više ulagati u usklađivanje. No povećana potrošnja nije dovela do smanjenja gospodarskog kriminala.

Više od 100 slučajeva doživjelo je 16 % onih koji su rekli da su doživjeli gospodarski kriminal, a 6 % ih je doživjelo više od 1.000.

Broj prijava kibernetičkog kriminala porastao je za 10 postotnih bodova (49 % ispitanika ih je iskusilo), a zloupotreba povlaštenih informacija u prometu vrijednosnih papira povećala se za 6 postotnih bodova (s 4 % na 10%). 53 % ispitanika izjavilo je da se povećavala potrošnja za borbu protiv gospodarskog kriminala, a 55 % očekuje da će se taj trend rasta nastaviti.33 % ispitanika otkrilo je da kvaliteta podataka i dalje može ograničiti usklađivanje s propisima za borbu protiv pranja novca.

Sektor financijskih usluga također je suočen s globalnim manjkom dovoljno educiranih i iskusnih stručnjaka za usklađivanje, osobito na područjima kao što su borba protiv pranja novca i financiranja terorizma, koji bi pomogli u razumijevanju međusobno povezanih rizika gospodarskog kriminala i njihovom upravljanju.

Iako je 58 % prijevara počinio vanjski počinitelji, što je i dalje više od prosjeka od 41 %, u sektoru financijskih usluga 29 % prijevara počinili su unutarnji počinitelji, u pravilu iz nižeg ili srednjeg menadžmenta iako je njih 14 % bilo iz višeg menadžmenta.

Organizacije u sektoru financijskih usluga bore se sa sklapanjem strategije za sve veći opseg, sofisticiranost i raznolikost gospodarskog kriminala.
 
Andrew Clark, PwC-ov voditelj za područje financijskog kriminala u EMEA-i, rekao je:
 
Potreban je novi pristup kojim bi se osiguralo stvaranje vrijednosti kroz ulaganja u usklađivanje te učinkovitija borba protiv gospodarskog kriminala. U cijelom sektoru postoji potreba za novim pristupima i tehnologijama kojima bi se učinkovitije ciljalo područja s najvećim rizikom. Nakon financijske krize kultura je u fokusu i to se mora nastaviti kako bi se čvršće usadilo postupke usklađivanja u samo srce organizacije. Regulatori pritom imaju ključnu ulogu. Oni moraju redovito ažurirati pravila u skladu s novim tehnologijama i poticati inovativne načine borbe protiv kriminala.”
 
35 % ispitanika smatralo je da financijski kriminal ima visoki ili srednji učinak na odnos s regulatorima, a troškove sanacije i usklađivanja nazvali su „nevjerojatnima”. Potrošnja bi se trebala usmjeriti na područje na kojem se može ostvariti najveći učinak. U sofisticiranim globalnim institucijama to podrazumijeva automatizaciju radno intenzivnih postupaka, poboljšanje kvalitete i dostupnosti informacija te procjenu novih i učinkovitijih načina tehnološkog otkrivanja, uključujući blockchain, biometriku i analitiku podataka.
 
Andrew Clark, PwC-ov voditelj za područje financijskog kriminala u EMEA-i, rekao je:
 
„Organizacijama u sektoru financijskih usluga potreban je okvir za procjenu rizika od financijskog kriminala kako bi se osiguralo da su politike i programi usklađivanja usmjereni na područja najvećeg rizika. Najbolji način za borbu protiv financijskog kriminala jest uvođenje najnovijih strategija i tehnologije u svakodnevno donošenje operativnih odluka.”

IZVOR: IMC AGENCIJA

2016-08-16T12:01:34+02:0016. Kolovoz, 2016.|Zanimljivosti|