Rezultat Indeksa percepcije korupcije 2016 za Hrvatsku je 49 – a to pokazuje da se u Hrvatskoj problem korupcije u javnom sektoru još uvijek ne rješava na zadovoljavajući način. Uz politička previranja i ponovljene izbore, 2016. godinu u Hrvatskoj je obilježio niz korupcijskih afera, od kojih su mnoge bile vezane uz članove bivše vladajuće koalicije, a koje su potvrdile snažnu potrebu za regulacijom lobiranja. Stoga će važni kriteriji za ocjenu nove Vlade biti upravo integritet i povjerenje u njezine članove, te poštivanje neovisnih institucija, medijskih i građanskih sloboda i demokratskih standarda.
Indeks percepcije korupcije (IPK) 2016: Začarani krug korupcije i neravnopravnosti mora se prekinuti
Uspon populističkih političara u mnogim državama signal je upozorenja
Berlin, 25. siječnja 2017. – 2016. godina pokazala je da se diljem svijeta sistemska korupcija i društvena neravnopravnost međusobno osnažuju, što dovodi do općeg razočaranja u politički establishment i pruža podlogu za uspon populističkih političara.
69 posto od 176 zemalja uključenih u Indeks percepcije korupcije 2016 ostvario je rezultat niži od 50, na ljestvici od a 0 (što označava najveći stupanj korupcije) do 100 (što označava oslobođenost od korupcije). Taj rezultat razotkriva koliko je širom svijeta korupcija u javnom sektoru snažna i sveprisutna. Broj zemalja koje su ove godine nazadovale na IPK ljestvici veći je od broja zemalja koje su poboljšale svoj rezultat, što ukazuje na potrebu za hitnim djelovanjem.
Nema jednakih mogućnosti za sve
Korupcija i neravnopravnost međusobno se potiču, odnosno stvaraju začarani krug koji uključuje korupciju, neravnopravnu podjelu moći u društvu i neravnopravnu raspodjelu bogatstva. Kao što je afera Panama Papers pokazala, bogati i moćni još uvijek isuviše lako mogu iskorištavati netransparentnost globalnog financijskog sustava za vlastito bogaćenje na račun javnih dobara.
“U velikom broju zemalja ljudi zbog korupcije ne mogu zadovoljiti ni svoje osnovne potrebe, pa svake večeri gladni odlaze u krevet, dok oni moćni i korumpirani nekažnjeno uživaju u raskoši”, izjavio je José Ugaz, predsjednik Transparency Internationala.
“Nemamo luksuz vremena. Protiv korupcije se hitno treba boriti, kako bi se poboljšali životi ljudi širom svijeta”, dodao je Ugaz.
Slučajevi visoke, odnosno političke korupcije, od afera Petrobras i Odebrecht u Brazilu do bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, pokazuju kako zbog dosluha politike i poslovnih interesa nacionalne ekonomije ostaju bez milijardi dolara prihoda, koje se nauštrb građana slijevaju u džepove nekolicine. Ovakvom vrstom visoke sistemske korupcije krše se ljudska prava, sprečava održivi razvoj i potiče socijalna isključenost.
Primjerice, Brazil je na IPK ljestvici ostvario bitno lošiji rezultat rezultat nego prije pet godina – a u tom su vremenu jedna za drugom razotkrivene brojne korupcijske afere vodećih političara i poslovnih ljudi. Pa ipak, Brazil je ove godine pokazao da je kroz rad neovisnih tijela za provedbu zakona moguće pozvati na odgovornost one koji su ranije bili smatrani nedodirljivima.
Populizam je pogrešan lijek
Ljudi su se zasitili brojnih praznih obećanja političara o rješavanju korupcije, i mnogi se okreću populističkim političarima koji obećavaju promjenu sustava i prekidanje kruga korupcije i privilegija. Međutim, problem bi se time lako mogao samo pogoršati.
“U zemljama s populističkim ili autokratskim liderima često svjedočimo urušavanju demokracije i uznemirujućem obrascu pokušaja gušenja civilnog društva, ograničavanja novinarskih sloboda i smanjenja neovisnosti pravosuđa. Umjesto borbe protiv ortačkog ili rodijačkog kapitalizma, takvi vođe obično uspostave još gore oblike korumpiranih sustava”, rekao je Ugaz. “Samo ako postoje sloboda izražavanja, transparentnost svih političkih procesa i snažne demokratske institucije, civilno društvo i mediji mogu zahtijevati odgovornost onih na vlasti, a borba protiv korupcije može biti uspješna”.
IPK rezultati Mađarske i Turske – zemalja koje svjedoče usponu autokratskih vođa –proteklih godina su pogoršani. Za razliku od toga, rezultat Argentine, zemlje u kojoj je populistička vlada svrgnuta s vlasti, počinje se popravljati.
Što učiniti
Tehnički popravci konkretnih antikorupcijskih zakona nisu dovoljni. Hitno su potrebne duboke sustavne reforme koje će poravnati sve veću neravnotežu u moći i bogatstvu, a građane osnažiti da zaustave široko rasprostranjeno nekažnjavanje korupcije, moćnike pozovu da polože račune, i imaju priliku istinski sudjelovati u odlukama koje utječu na njihove svakodnevne živote.
Ove reforme moraju uključiti transparentnost javnih registara vlasnika kompanija, kao i sankcije za profesionalne pomagače koji su umiješani u tokove prebacivanja ‘prljavog’ novca preko granica.
Rezultati
Indeks percepcije korupcije 2016 predstavlja percepciju korupcije u javnom sektoru u 176 zemalja. Kompletne rezultate možete pogledati ovdje.
Danska i Novi Zeland ostvarili su najbolji rezultat – 90, a prate ih Finska (89) i Švedska (88). Premda niti jedna zemlja nije imuna na korupciju, zemlje s najboljim rezultatima odlikuju otvorena vlast, sloboda novinarstva, građanske slobode i neovisno pravosuđe.
Desetu godinu zaredom najlošije mjesto zauzela je Somalija, čiji je ovogodišnji rezultat tek 10. Južni Sudan je predzadnji s rezultatom 11, a na začelju su i Sjeverna Koreja (12) i Sirija (13). Zemlje na dnu ljestvice karakteriziraju široko nekažnjavanje korupcije, loše upravljanje i slabe institucije.
Zemlje u problematičnim područjima, osobito na Bliskom Istoku, ove su godine doživjele najznačajniji pad rezultata. U usporedbi s IPK indeksom iz 2015. najveći pad, od 10 bodova, zabilježio je Katar. “Skandali oko FIFA-e, istrage vezane uz odluku o održavanju Svjetskog nogometnog prvenstva 2022. u Kataru, te izvješća o kršenjima ljudskih prava radnika-migranata jasno su utjecala na lošiju percepciju ove zemlje”, izjavio je Ugaz.
