Čudesna šuma Žutica

Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije upravlja s 22 zaštićena područja na području Zagrebačke županije kao i dijelovima europske ekološke mreže Natura 2000. U ekološkoj mreži Natura 2000 nalazi se pet međunarodno važnih područja za ptice i 24 područja važna za očuvanje europskih vrsta i staništa. Zaštićena područja zauzimaju 37.690,2 ha, što je 12,2% površine Zagrebačke županije. U okviru djelovanja JU Zeleni prsten ZŽ je i projekt „Čudesna šuma Žutica“, o kojem smo razgovarali sa stručnim suradnikom u JU Lukom Basrekom i stručnim suradnikom Udruge Hyla Toni Koren.

Šuma Žutica je druga po veličini nizinska šuma u Hrvatskoj, te je uvrštena u Natura 2000 područje. Specifična je po tome što je već 40 godina i nafno polje s više od 200 bušotina, a u njoj je opstao bogat biljnji i životinjski svijet.

Natura 2000 područja su moderniji oblik zaštite prirode, koji smo preuzeli ulaskom u EU, a uloga im je zaštita biljnog i životinskog svijeta, a li uz dozvolu gospoda rskih aktivnosti, za razliku od donekle zastarjelog modela zaštite, u kojem se ljudima brane gotovo sve aktivnosti. Natura 2000 štiti određene vrste i staništa prema europskim direktivama o pticama i o staništima.

U Žutici su četiri vrste na europskoj razini jako rijetkih i iznimno vrijednih staništa. Žutica je i fantastičan sustav za obranu od poplava. Zahvaljujući poplavnim vodama razvio se bogat eko-sustav manje-više močvarnog tipa, koji se sastoji četiri vodena staništa i močvare, u okviru iznimno bogate i stare šume hrasta lužnjaka, običnoga graba, crne johe i jasena, a u tim staništima je 10 vrsta na listi za očuvanje: vodenjaci, ribe, vidra, dabar, kornjača kao i jedna vrsta šaša.

Posljednja akcija zaštitara prirode u Žutici je bilo postavljanje 4 kućice za sove jastrebače, a na području JU ukupno 12. Luka Basrek pojašnjava, da je jastrebača druga najveća vrsta sove u Hrvatskoj, iznimno opak predator, koji može pojesti jako puno glodavaca i stoga se smatra korisnom. „Mi ljudi uvijek volimo vrste klasificirati kao korisne i štetne, mada to nije naispravniji način gledanja zato što je često presubjektivan, ali sove su nam vrlo korisne jer mogu pojesti tisuće i tisuće miševa. Kućice smo postavili u pokupskom bazenu, ali smo se odlučili i za Žuticu, koja je vjerojatno jedna od najkvalitetnijih šuma u Europi a ponajbolja u Hrvatskoj. Imamo vrlo dobru suradnju sa Šumarijom Novoselec, koja je pomogla kod odabira lokacija i postavljanja kućica u staroj i dubokoj šumi koju jastrebače vole, a opet blizu mlade šume, gdje su česte štete od glodavaca.

U Žutici obitavaju gotovo sve vrste šumskih ptica, osim mediteranskih. Najzanimljiviji su orlovi, recimo orao štekavac, a i druge grabljivice poput jastrebova, kao i srodnica bijele rode crna roda, koja gnijezdi isključivo u šumama i jako je skrovita. Crna roda ima nevjerojatne metode odvraćanja čovjeka od svojega gnijezda, tako da znamo svega za jednu lokaciju unutar Žutice, iako ih često viđamo kako se hrane na poljima i kanalima. Od ukupno 10 vrsta djetlovki u Europi, u Žutici imamo zabilježeno minimalno 5, iako detaljna istraživanja još uvijek nisu provedena. Djetlići i sove su zaštićeni, a važni su zato što su prirodni branitelji šuma od bolesti i od štetnika, jer pojedu nevjerojatne količine šetnika i uzročnika bolesti. Sličnu ulogu imaju i sjenice oko naših kuća.

Toni Koren već dvije godine istražuje faunu (životinjskih svijet) šume Žutice; 2016. faunu vodozemaca i gmazova na velikom broju lokacija, i to vrste, brojnost i moguće ugroze. Ove godine je započeto i sustavno istraživanje faune leptira, ali ne svih, već noćnih leptira šume Žutice.

Šuma Žutica je jedno od najboljih staništa za vodozemce na području Hrvatske i ima gotovo sve vrste koje žive na području Hrvatske . Zanimljivo je da u Žutici živi i veliki dunavski vodenjak, jedna od Natura 2000 vrsta, kojega se posebno prati i izvještava EU. Natura vrste u Žutici su i crveni mokač i njegove hibridne populacije, žuti mokač i neke druge vrste vodozemaca. Šuma Žutica je, uz najpoznatniji Turopoljski lug, stanište močvarne smeđe žabe, čiji mužjaci u proljeće za vrijeme parenja postanu plave boje , čime se međusobno nadmeću za ženke.

Gmazovi su nešto manje brojni, budući da su vezani uz jako osunčana staništa, pošto ovise o vanjskim izvorima topline. U Žutici nalazimo 10-ak vrsta gmazova od kojih se izdvajaju riđovka, sljepić i barska kornjača. Riđovka je zmija otrovnica, iznimno strašljiva i oprezna, pa pri najmanjem šušnju pobjegne i zavuče se u granje i teško ju je vidjeti, čak i terenskim biolozima. Hrani se sitnim sisavcima koje na neki način možemo definirati kao štetnike za šumu i za ljudsko zdravlje, te doprinosi ravnoteži eko-sustava.

Na području šume Žutice žive i bjelouške, smukulje i slične neotrovne vrste. Bjelouška je jedna od dvije vodene zmije na području Hrvatske koja dobar dio života provodi u vodi i hrani se uglavnom vodenim kralježnjacima, a dok je manja i bezkralježnjacima; uglavnom ribama, vodozemcima i sličnim vrstama.

Noćni leptiri su zanimljivi jer ih na svijetu ima puno više od danjih. Od opisanih 120 tisuća vrsta, na danje leptire otpada tek 5% dok je 95% noćnih. U Hrvatskoj je oko 200 vrsta danjih leptira, a noćnih je 3-4 tisuće vrsta. Usprkos tome noćni leptiri su zanemareni, iako su iznimno dobri bio-pokazatelji stanja okoliša i prirode. Leptiri, i danji i noćni, vezani su uglavnom uz dva tipa biljaka: hraniteljice gusjenica i hraniteljice odraslih leptira.

Žutica je, kao poplavna šuma, za leptire ekstreman tip staništa, nema velikih livada s velikim brojem različitih biljaka, ali je kao poseban eko sustav iznimno dobro očuvana i glede noćnih leptira iznimno raznolika. Zabilježeno je nešto preko 200 različitih vrsta noćnih leptira, no za potpunu sliku je potrebno puno godina istraživanja. Noćni leptiri mogu biti od svega nekoliko milimetara, poput lisnih minera, pa sve do 15 cm. Noćni leptiri čije se gusjenice razvijaju na močvarnim biljkama ili na biljkama vezanim uz močvarna štaništa spadaju među najugroženije vrste RH, a takvih je na području šume Žutice mnogo.

Za prvu polovicu 2018. godine je najavljen izlazak dokumentarnog filma „Čudesna šuma Žutica između dvije poplave“ autora Zorana Ožetskog, čija je ideja prikazati čudesnu eksploziju života u biljnom i životinjskom carstvu, koja započinje u rano proljeće povlačenjem zimskih poplava, a završava kasnom jeseni i dolaskom novih poplava.

Stručnjaci iz Njemačke se dive šumi Žutici, Lonjskom polju i Kopačkom ritu kao prirodnim sustavima obrane od poplava. U Europi je preostalo još svega 5 takvih sustava. Nijemci sad ulažu stotine milijuna eura da bi ponovno izgradili takve sustave i jako im sporo ide, te u svakom razgovoru mole naše zaštitare prirode, da ulože maksimalan napor u očuvanje, jer kad jednom to nestane, više je gotovo nemoguće vratiti.

Izvor: Ivanićki glasnik