Jučer, 17. rujna, u poštanskom uredu u Ivanić-Gradu održana je promocija poštanskog žiga i prigodne poštanske dopisnice s likom Stjepana Grgca. Ovu hvale vrijednu promociju povodom 110. godišnjice rođenja Stjepana Grgca organizirao je Biciklistički klub Ivanić iz Ivanić-Grada u suradnji s Hrvatskim društvom olimpijske filatelije i memorabilije (HDOFM) iz Zagreba te uz pomoć i podršku Hrvatske pošte d.d. .
Idejno rješenje poštanskog žiga napravio je Stjepan Zdenko Brezarić, tajnik Hrvatskog društva olimpijske filatelije i memorabilije a tekst na prigodnoj poštanskoj dopisnici Mario Biršić, predsjednik Biciklističkog kluba Ivanić.
Promociji se odazvao i gradonačelnik Javor Bojan Leš. “Ponosan sam kao i svi na to što je Stjepan Grgac jedan veliki dio svog života proveo u Ivanić-Gradu te se time njegovo ime i sportski uspjesi na neki način povezuju s našim gradom. Ovo je jedan svečani trenutak jer Stjepan Grgac, osim što je “Zabilježen u zvijezdama” zahvaljujući HRT-ovom dokumentarnom filmu, ovim putem ostaje zabilježen i na poštanskom žigu i dopisnici” – rekao je gradonačelnik Leš.
Stjepan Grgac bio je: četverostruki prvak Jugoslavije: 1930., 1932., 1933. i 1939., prvak Hrvatske 6 puta, prvak Zagrebačkog podsaveza 7 puta (1929.-1935.), 1. mjesto na prvenstvu Jugoslavije po olimpijskom sistemu (Maribor, 1934.), 1. mjesto na brdskoj utrci Graz-Semmering-Graz (1929.), 1. mjesto na 4-etapnoj utrci “Kroz Bugarsku“ (Sofija – Varna, 1935.), 1. mjesto na utrci u spomen Franje Gregla (1935.),1. mjesto na utrci povodom 50-godišnjice HKB “Sokol-Zagreb 1887” (1937.), 1. mjesto na utrci “Oko Zagreba” (85 km), 1. mjesto i rekorder utrke grada Zagreba na 50 i 100 km, 2. mjesto na utrci “Rund um den Hochshwab” (Graz, 1933.), 2. mjesto na prvoj utrci “Kroz Hrvatsku i Sloveniju” (1937.), 2. mjesto na utrci “Oko Rumunjske” (1936.) i 2. mjesto na utrci “Trka oko Srbije” (1939).
Ovi iznimni rezultati na prestižnim domaćim i međunarodnim utrkama nisu ostali nezapaženi pa je Stjepan Grgac pozvan daleke 1936. na Tour de France. Na toj je utrci izdržao najdulje od cijele ekipe, u kojoj su još bili Stjepan Ljubić Vojvoda, Franc Abulnar i Rudolf Fiket te je, prije nego što je zbog sudačke odluke morao odustati, odvezao 14 najtežih etapa utrke i tako postigao rezultat kojeg desetljećima nakon Stjepana Grgca nije dostigao ni jedan hrvatski biciklist.
