Internetske prijevare posljednjih godina bilježe snažan porast, a prevaranti koriste sve uvjerljivije poruke i lažne internetske stranice kako bi došli do osobnih i bankovnih podataka građana ili ih naveli na uplatu novca. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Ravnateljstvo policije redovito upozoravaju da je najvažnije ne odgovarati na sumnjive poruke i ne dijeliti svoje podatke putem nesigurnih kanala.
Građani se sve češće susreću s e-mailovima, SMS porukama i obavijestima koje izgledaju kao da dolaze od banaka, državnih institucija ili poznatih tvrtki. U tim porukama obično se stvara osjećaj hitnosti, prijeti blokadom računa ili se traži „hitna potvrda“ podataka. Upravo takvi scenariji najčešće su uvod u internetsku prijevaru.
Više pročitajte OVDJE: Savjeti građanima – ne odgovarajte na razne oblike internetskih prijevara (MUP)
Što su internetske prijevare i zašto su opasne?
Internetske prijevare obuhvaćaju različite oblike obmana u digitalnom okruženju, a njihov je cilj gotovo uvijek isti: doći do osobnih podataka, financijskih informacija ili izravno do novca. Problem je u tome što poruke i web-stranice često izgledaju službeno i uvjerljivo, pa ljudi reagiraju impulzivno, bez dodatne provjere.
Policija upozorava da kriminalci koriste tzv. društveni inženjering – psihološke trikove kojima izazivaju strah, paniku ili osjećaj hitnosti kako bi žrtva brzo postupila prema njihovim uputama.
Više pročitajte OVDJE: Internetske prijevare – vrste i prevencija (Ravnateljstvo policije RH)
Najčešći oblici internetskih prijevara
Na službenim stranicama Ravnateljstva policije navode se najrašireniji tipovi internetskih prijevara s kojima se građani susreću:
- Phishing – lažni e-mailovi koji traže prijavu na račun ili unos osobnih podataka.
- Smishing – SMS poruke sa sumnjivim poveznicama i „hitnim“ zahtjevima.
- Vishing – telefonski pozivi u kojima se prevarant predstavlja kao službena osoba.
- Lažne internetske stranice – web-lokacije koje izgledaju kao banka ili poznati servis, ali služe krađi podataka.
- Prijevare pri online kupnji – oglasi ili trgovine koje nikada ne isporuče kupljenu robu.
- Razne obmane i ucjene – poruke koje pokušavaju izazvati strah, paniku ili sram.
Više pročitajte OVDJE: Detaljni pregled internetskih prijevara
Signali upozorenja: kako prepoznati sumnjivu poruku
Bez obzira stiže li poruka e-mailom, SMS-om ili putem društvenih mreža, postoje zajednički znakovi na koje treba obratiti pozornost:
- stvaranje osjećaja hitnosti („zadnje upozorenje“, „račun će biti blokiran“)
- zahtjev za unos lozinki, PIN-ova ili podataka s kartice
- sumnjive poveznice ili privitci
- neobična adresa pošiljatelja ili nelogičan stil pisanja
- poruke koje izgledaju „službeno“, ali traže neuobičajene radnje
MUP posebno naglašava da građani ne bi trebali odgovarati na takve poruke niti ulaziti u daljnju komunikaciju s pošiljateljem.
Kako se zaštititi: savjeti policije i MUP-a
Prema preporukama nadležnih institucija, građani mogu znatno smanjiti rizik od prijevara ako se pridržavaju sljedećih pravila:
- ne klikajte na poveznice iz sumnjivih poruka
- ne dijelite osobne i bankovne podatke putem e-maila ili SMS-a
- provjerite službene kontakte institucije prije bilo kakve radnje
- koristite snažne i jedinstvene lozinke
- redovito ažurirajte uređaje i sigurnosne postavke
Više pročitajte OVDJE: Službeni savjeti MUP-a građanima
Što učiniti ako sumnjate da ste žrtva prijevare?
Ako ste kliknuli na sumnjivu poveznicu, unijeli podatke ili izvršili uplatu, važno je reagirati odmah.
- prekinite komunikaciju s pošiljateljem
- sačuvajte sve poruke i e-mailove kao dokaz
- ako ste dali bankovne podatke, odmah kontaktirajte banku
- prijavite događaj policiji
Rano prijavljivanje može pomoći u sprječavanju daljnjih šteta i zaštiti drugih građana.
Više pročitajte OVDJE: Upozorenja i preporuke MUP-a
Izvor: MUP RH
