Ivanić-Grad “eko” – moderni stil života

Tema svakodnevnih razgovora ljudi uz kavicu ili u slučajnom susretu na ulici ili trgovini sve je češće pitanje nekvalitetne hrane, zagađenja okoliša i stresnog načina života. Zbog svih tih problema ljudi se okreću tzv. zdravom načinu života – zdravoj prehrani i kretanju. Tako se traži povrće i voće s obiteljskih gospodarstava; meso, mlijeko i mliječne prerađevine dobivene od životinja koje dolaze iz kućnih dvorišta, domaći kruh, prirodni sokovi, marmelade i slično. Također, promovira se kretanje – hodanje, bicikliranje, trčanje… Često se takav način razmišljanja i života veže uz velike gradove kao moderan način života.

Ivanić-Grad, mali grad, gotovo u tome prednjači i bez neke main-stream ideologije. Moglo bi se reći, čak to i njeguje kao svoju tradiciju i uz malo poticaja određenih pojedinaca i projekata, postaje, i na (inter)nacionalnoj razini se pokazuje kao pravi eko- grad.

Krenimo od hrane. Ivanić-Grad je još vrlo rano postao poznat po Ekološko – poljoprivrednom gospodarstvu Sever (http://www.eko-sever.hr/). U vrijeme kad su se oni probijali na tržište, većina građana Ivanić-Grada još nije ni razumjela važnost ovakve proizvodnje koja će dobiti na važnosti u narednom desetljeću. No, sada smo svi vrlo ponosni na rad ovog gospodarstva, a zahvaljujući pojedincima u ovome gradu koji idu uvijek korak naprijed, proširujemo ekološku proizvodnju i ponudu našim građanima. Tako je u proljeće ove godine zaživio Sajam eko hrane SEH Ivanić-Grad, projekt koji je iniciralo gospodarstvo EKO SEVER, a organizator SEH-a, Turistička zajednica Ivanić-Grad (voditeljica gđa Ankica Bešter) dobio je nagradu dm Green city za najbolju eko kampanju. Iako je to prošlo dosta nezapaženo, nije na odmet podsjetiti na to i ukazati da se time Ivanić-Grad pokazuje kao eko-grad.

Proizvodnja eko hrane

Proizvodnja eko hrane OPG Sever

Još je jedna takva novost obilježila proljetno razdoblje u našem gradu. Radi se o mljekomatu koji je osvanuo na našoj tržnici (https://www.facebook.com/mljekomat.IG). Većina građana starijih od 20 godina pamti okus nekadašnjeg kupovnog mlijeka i ovoga što danas kupujemo i pijemo kao mlijeko te su poznate priče o niskoj kvaliteti nutritivnog sastava tog kupovnog mlijeka. Zato imati jedan takav mljekomat je doista bogatstvo za jedno mjesto, samo ako se već nismo previše navikli na ove lagane verzije mlijeka. No, osobe oboljele od tumora i još neki bolesnici znaju koliko im se preporučuje pijenje domaćeg mlijeka, dobivenog od kravica koje su adekvatno (zdravo) hranjene. Ne znam koliko se naši građani koriste mljekomatom, ali mislim da i sam pogled na mljekomat poziva na povrat prirodnom i opet smo jedni od malobrojnih gradova s mljekomatom.
Mljekomat

U Ivanić-Gradu postavljen je prvi automat za domaće neobrano mlijeko

No osim ove ponude koja bi se mogla podvući pod ekonomiju, dobro je pogledati i stil života građana Ivanić-Grada. O tome nam govori nekoliko gradskih slika. Jedna je pogled na brojne bicikliste. Dovoljno je nedjeljom prošetati gradskim parkom za vrijeme održavanja misa i vidjeti mnogobrojne bicikle koji pokazuju da mnogo građana koristi bicikl kao svoje prijevozno sredstvo. I to je većina građana zrelije i starije dobi kojima je to jednostavno logičan odabir neovisnog, jeftinog i brzog sredstva dolaska do željenog odredišta.

Treba još tome dodati i razne akcije poput Zelene čistke koja je već postala dio kalendara mnogih udruga i institucija s našeg grada ili Europskog tjedna kretanja, dakle akcija koje se provode na nacionalnoj razini, ali koje su vrlo uspješeno implementirane u našem gradu, jednostavno su zaživjele.

A da Ivanić-Grad ima potencijal razvijati svoj eko stil života, govori i Dječji vrtić Ivanić-Grad, koji je od 2006. godine dobio status Eko–škole i postao prvi eko vrtić u RH (http://www.ivanic-grad.hr/clanci/2014/march/nova-podruznica-djecjeg-vrtica-ivanic-grad-u-naselju-poljana/). Ove godine, niskoenergetska kuća koja služila u svrhu prezentiranja pametne gradnje i pametne potrošnje energenata u novoosnovanom naselju niskoenergetskih kuća Poljana, darovana je Dječjem vrtiću Ivanić-Grad i tako sada tamo djeluje podružnica Dječjeg vrtića u kojem se odgaja, uči i radi prema Programu odgoja za održivi razvoj. Dobar je to primjer nastavka započetih projekata, kao što je bio ENGAGE projekt i kampanja „Misli zeleno za bolje sutra“ (http://www.managenergy.net/lib/documents/528/original_Ivanic_Grad_ENGAGE.pdf?1355134996) koji pokazuju svoju kvalitetu tek ako doista zažive, a što se u ovom slučaju može potvrditi.

Također, Ivanić-Grad se ne odriče lako domaćih životinja i seoskog načina života koji je također dio baštine našeg Grada. Tako, da bi djeca učila o domaćim životinjama brine se obitelj Ciganović sa svojim mini zoološkim vrtom koji posjete mnoga djeca i obitelji, osobito za vrijeme Bučijade, dok nas njihovi proizvodi od magarećeg mlijeka i promocija magarca, zaštićene vrste, promoviraju po cijeloj Hrvatskoj (http://www.magare.hr/index.php/o-nama.html).

Svakako bi se tu moglo naći još pozitivnih primjera i zainteresirani istraživač bi imao što raditi. No, to nije svrha ovog pogleda na grad koji je ovdje prikazan. Ovo je samo verbalna fotografija koja želi prikazati Ivanić-Grad na način na koji ga ne vidimo svaki dan. A koji pokazuje prednosti Grada u kojem živimo i za koji želimo da nam bude ljepši te da unaprijedimo ove prednosti.

/Valentina Kanić/

Ako još niste, sada možete lajkati portal Volim Ivanić

2017-05-23T20:36:17+02:0022. Kolovoz, 2014.|Kolumne|