SELJAČKI „MOSLAVEČKI KRALJ“ IZ JALŠEVCA

Kolumna donosi informaciju o malo poznatoj seljačkoj buni u Moslavini. Središnji otpor bio je u Potoku prije 200 godina. U subotu 30. siječnja u tom mjestu u sklopu skupa Budućnost na rubu močvare Ogranak Matice hrvatske u Kutini podsjetit će na bunu koja je povezala seljake Moslavine. Njihove interese branio je Mihail Mariković (Mareković) od milja nazvan moslavečki kralj iz ivanićkog kraja, vjerojatno sela Jalševca.

SELJAČKI „MOSLAVEČKI KRALJ“ IZ JALŠEVCA
Piše: DRAGUTIN PASARIĆ

Konac siječnja spomen je na poznatu seljačku bunu Matije Gupca (1573.). Njezin uhićeni vođa, kako se priča za kaznu okrunjen je užarenom krunom i bar tako bio seljačkim kraljem.

Manje je poznato da je i Moslavina imala veliku seljačku bunu. U selu Potoku točno prije 200 godina 2.-3. veljače 1816. godine poginulo je 17 ustanika. Novija istraživanja, uključujući i one koji su osuđeni na smrt, ili ubijeni na kraju otpora govori o 25 žrtava.

Otpor je trajao do polovice kolovoza 1818. godine Tada je od snažno organizirane potjere ubijen vođa bune Andrija Pleša (Gregurić) Fundala iz Gornje Jelenske. Interese seljaka branio je Mihail Mariković (Mareković) predijalac koji je u Prečecu obrađivao zemlju zagrebačkog Kaptola. Istraživač moslavačke prošlosti Marko Bedić više je sklon prezimenu Mareković, koje u selu Jalševec kraj Ivanić Grada postoji i danas (Zborniku Moslavine br. 4/ 1998. (83-99 str.).S obzirom da je Mariković (Mareković) poznavao latinski i njemački jezik bio je seljacima od pomoći u sastavljanju tužbe protiv suca u Kutini Maksimilijana Terputca.

U lipnju 1815. godine Ugarsko namjesničko vijeće od strane Županijske skupštine u Križevcima obaviješteno je kako je riječ o drskosti i nepokornosti kmetova u Moslavini, povezanih sa seljacima na kutinskom vlastelinstvu i na imanju grofa Jankovića Daruvarskog. Zalažući se za seljake Mihail Mareković slao je predstavke do najviših kraljevskih vlasti. Uhićen je i utamničen. No uspijeva se osloboditi i zadržati neko vrijeme u okolici Ivanić Grada. Tu drži govore za ukinuće svih daća osim desetine, mogućnost da seljaci za svoju stoku dobiju pravo slobodne paše u Lonjskom polju, kao i slobodan pristup u šume.

Skrivao se pola godine, a onda 1817. dolazi u Ugarsku dvorsku kancelariju. Tu je kao plemić mislio dobiti oprost i povratak u zavičaj. Međutim, 33-godišnji Mareković, ili kako su ga od milja seljaci zvali moslavečki kralj uhićen je. Nad njim je izvršena smrtna kazna, a što je spomenute godine i potvrđeno.

2016-01-30T19:38:58+00:0026 Siječanj, 2016|Moslavačkim krajem|
Stranica koristi web kolačiće Više informacija PRIHVAĆAM
Koristimo kolačiće! To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka i koristite sve funkcionalnosti podržane tom tehnologijom. Molimo vas da prihvatite uvjete korištenja.